Prošli  šumom, pronašli znanost

Stoljetna goranska šuma naša je ljubav i baština, tradicija i kultura, riznica znanja i mit. Od drveta su se izrađivali alati, oruđe i oružje. Od njega su se gradile kuće i mlinovi, izrađivalo pokućstvo.

Služilo je za izradu brana i mostova. Od drveta se  izrađivalo sve, od drvenih cipela do drvenih vodovoda. Za prekrivanje kuća i oblaganje izvanjskih zidova u prošlosti je opet služilo  drvo - šindra.

U Osnovnoj školi ¨Petar Zrinski¨  Čabar  10. studenog obilježen je  Dan znanosti prezentacijom projekta ¨Šuma- prošlost, sadašnjost, budućnost¨. Projekt je ostvarivan uz podršku udruge ¨Zlatni rez¨ iz Rijeke te tvrtke Loreal-Adria koja je projekt podržala i financijski. Gošća na prezentacije  bila je prof. Marta Žuvić-Butorac,  predstavnica udruge Zlatni rez i supervizor projekta.

Obilježavanjem Dana znanosti  želi se  naglasiti da napredak i budućnost ljudskog   roda ovisi o znanju, znanosti i održivom razvoju. Znanstveni pristup nužno je razvijati od najranijeg doba.

Ovaj interdisciplinarni projekt  ostvarivan je  tijekom rujna, listopada i studenog kroz matematiku, kemiju, biologiju, fiziku, informatiku, književnost i jezik, glazbu, prirodu i društvo.  U ostvarivanju projekta sudjelovali su učenici od 3. do 8. razreda .

Mentori učenicima bili su Silvana Šebalj-Mačkić, dipl.učiteljica, Tina Malnar, dipl.učiteljica, Milica Vlainić, prof. Melita Lichtenthal, prof., Irena Kovač-Kvas, prof., Marina Hrga-Arh, prof., Sanja Janeš, prof., Tanja Šebalj-Kocet, prof. i Sanja Križ, prof.

Tijekom ostvarivanja projekta veliku podršku  pružili su nam izvanjski suradnici iz šumarija Tršće i Gerovo. Djelatnik šumarije Tršće dipl.ing.  Branko Ožbolt   omogućio je organizaciju terenske nastave u šumi. Tu smo doživjeli šumu ne samo kao ugodno šetalište već i kao radnu sredinu. Obišli smo posječena šumska mjesta, vidjeli strojeve koji služe za rušenje, izvlačenje i prijevoz drva, razgovarali sa šumskim radnicima. Iz Šumarije Gerovo dipl ing. Krešimir Janeš pomogao nam je u ostvarivanju matematičkog projekta ¨Šindra¨, a dipl. ing. Siniša Arh  u etimološkoj obradi nazivlja biljaka.

Prezentacija je započela glazbenom temom„Zvukovi šume“. Istraživanje   i oponašanje zvukova šume   drvenim instrumentima u scenski prikaz ¨Lijeni jež¨ skladno je uobličila učiteljica Tina Malnar  s učenicima  od  2. do 4. razreda.

Vođeni učiteljicom Silvanom Šebalj - Mačkić učenici 3. i 4. razreda predstavili su svoj projekt „Matematika u školskom vrtu“. Mjerili su opsege i  promjere panjeva srušenih čempresa, prebrojavali  godove, izračunavali  starost  stabla, prirodni prirast te prema godovima određivali strane svijeta.

Floru goranskih šuma obradili su učenici 8. razreda s učiteljicomMelitom Lichtenthal u projektu „Biološka raznolikost listova biljaka našega kraja“. Pozabavili su se pronalaženjem biljaka,sušenjem i izradom herbarija sa stručnim nazivljem.

Učiteljica Milica Vlainić je s učenicima 8. razreda istražila faunu goranskih šuma. Obradili su preko 100 životinja, od vodozemaca do predatora. Istražili su kategorije životinja, staništa, hranu, zaštitu,areale te zanimljivosti vezane uz njih.

Učenici 8. razreda iz Prezida s učiteljicom  Tanjom Šebalj –Kocet  napravili su program interaktivnog učenja  „Goranska šuma“ (Learning Menagment System) koji će biti postavljen na web stranici škole, a može se pokretati i preko CD-a. Tijekom prezentacije programa pokazali su kako funkcionira kviz u sklopu programa te na taj način uključili i publiku u prezentaciju.

Kemijske procese u šumi  su kroz pokuse, „Mini planet“,Dokazivanje transpiracije na listovima bukve, Ekstrakcija biljnih pigmenata iz  listova, te filtracija  vode kroz zemljine slojeve predstavili učenici 8. razreda iz Prezida pod vodstvom  učiteljice Irene Kovač- Kvas. Najzanimljiviji dio  bila je  ekstrakcija biljnih pigmenata iz kojeg se došlo do objašnjenja za šarenilo jesenske šume.

Da je matematika neizbježna u iskorištavanju drva pokazao nam je Arijan Jašarević, učenik 8. razreda, s voditeljicom Sanjom Janeš. Naslov njegovog projekta je  „Šindra –matematika naših predaka“. U njemu je matematički objašnjen način cijepanja šindre, a geometrija cijepanja   prikazana je u  programu „Dinamične geometrije Sketchpad „. Također  su napravljeni izračuni i  mogućnosti površinskog pokrivanja te volumnog iskorištenja.

Učiteljica Marina Hrga - Arh   s učenicima  7. i 8. razreda uspoređivala je hrvatske i latinske nazive drveća i biljaka s nazivima u zavičajnom govoru, istraživala pojavljivanje naziva u izrekama, poslovicama, npr.¨Da se zelen bora hvati i on bi se jadan osušio.  (biti jadan),  imenima mjesta i ljudi u našem kraju, istražiti postanak i značenje naziva.

Na kraju, ali ne manje važna, pokazala se fizika. Mentorica Sanja Križ s učenicima 7. razreda  određivala je gustoće različitih vrsta drveta (bukva, smreka, jela, joha, javor, jasen,…). Napravili su grafički prikaz i  rezultati su pokazali da najveću gustoću ima bukva, a najmanju  jela.

Ovo je Godina biološke raznolikosti. Najveću biološku raznolikost nalazimo  u šumi kojom smo okruženi i s kojom živimo. Čabarski kraj je gotovo sav pokriven šumom (90 %). Život na ovim prostorima započeo je i održava se zahvaljujući šumi. Ovim projektom pokazali smo  učenicima kolika je važnost šume i što sve možemo činiti u njezinom očuvanju. Učenici su uočavali kako samo održivim razvojem mogu opstati i šuma i ljudi. Također su prepoznali  prirodne i društvene znanosti u pojavnosti šume. Prirodne znanosti objasnile su im zakonitosti opstojnosti šume i suživota čovjeka sa šumom, a društvene znanosti doživljajni aspekt šume. Dakle učenici su dobili cjelokupni uvid u šumu , iskorištavanje, očuvanje, raznolikost, uživanje. Naučili su da je potrebno jako puno elementa (ljudi i znanja) da bi se šuma održivo iskorištavala.